Sličnosti između Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alan Gregov, Arijan Komazec, Žan Tabak, Danko Cvjetićanin, Dino Rađa, Dražen Petrović, Franjo Arapović, Hrvatska, Mirko Novosel, Petar Skansi, Stojko Vranković, Toni Kukoč, Velimir Perasović, Vladan Alanović.
Alan Gregov
Alan Gregov (Zadar, 1. travnja 1970.), hrvatski košarkaš, bivši hrvatski reprezentativac.
Alan Gregov i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Alan Gregov i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Arijan Komazec
Arijan Komazec (Zadar, 23. siječnja 1970.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
Arijan Komazec i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Arijan Komazec i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Žan Tabak
Žan Tabak (Split, 15. lipnja 1970.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Žan Tabak · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Žan Tabak ·
Danko Cvjetićanin
Danko Cvjetićanin (Zagreb, 16. listopada 1963.), hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski i hrvatski košarkaški reprezentativac.
Danko Cvjetićanin i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Danko Cvjetićanin i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Dino Rađa
Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.
Dino Rađa i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Dino Rađa i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Dražen Petrović
Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.
Dražen Petrović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Dražen Petrović i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Franjo Arapović
Franjo Arapović (Slipčići kod Mostara, 2. lipnja 1965.) bivši je hrvatski košarkaš, reprezentativac hrvatske i jugoslavenske košarkaške reprezentacije.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Franjo Arapović · Franjo Arapović i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska košarkaška reprezentacija ·
Mirko Novosel
Mirko Novosel (Zagreb, 30. lipnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja 2023.) bio je hrvatski košarkaš i trener.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Mirko Novosel · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Mirko Novosel ·
Petar Skansi
Petar Skansi (Sumartin, 23. studenog 1943. – Ljubljana, 4. travnja 2022.) je bivši hrvatski košarkaš i košarkaški trener.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Petar Skansi · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Petar Skansi ·
Stojko Vranković
Stojan "Stojko" Vranković (Drniš, 22. siječnja 1964.), bivši je hrvatski košarkaš.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Stojko Vranković · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Stojko Vranković ·
Toni Kukoč
Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Toni Kukoč · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Toni Kukoč ·
Velimir Perasović
Velimir Perasović (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Velimir Perasović · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Velimir Perasović ·
Vladan Alanović
Vladan Alanović (Zadar, 3. srpnja 1967.), hrvatski košarkaš, bivši reprezentativac.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Vladan Alanović · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Vladan Alanović ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija
Usporedba između Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" ima 313 odnose, a Hrvatska košarkaška reprezentacija ima 133. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 3.14% = 14 / (313 + 133).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska košarkaška reprezentacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: